U ovom predavanju bavit ćemo se brojanjem koliko ima objekata nekog tipa, ili na koliko načina neke objekte možemo poredati u niz.
Prvo je najjednostavnije pitanje - ako imamo
različitih štapića, na koliko ih različitih načina možemo poredati u niz.
Ako odaberemo koji će nam štapić biti prvi (što možemo napraviti na
različitih načina) dolazimo do istog problema s
štapićem, vidimo da će ukupno rješenje biti
broj načina da poredamo
štapić.
Ponovnom primjenom iste logike, možemo odabrati koji će nam biti drugi štapić po redu na
načina, pa je sada pitanje na koliko načina možemo poredati njih
, a ukupni rezultat će biti
broj načina da se poreda
štapića.
Jasno je da daljnjim ponavljanjem istoga dolazimo do toga da je traženi broj načina
broj načina da poredamo
štapić.
Ali broj načina da poredamo
štapić u niz je očito
.
Dakle, broj načina da poredamo
štapića u niz je
.
Taj broj označavamo oznakom
, a izgovaramo
faktorijela.
Drugo je pitanje, ako imamo
međusobno različitih kuglica, na koliko načina možemo odabrati njih
(u ovom nam slučaju redoslijed odabira nije važan).
Prvu kuglicu možemo odabrati na
načina, drugu na
načina, i tako dalje,
-tu možemo odabrati na
načina. Dakle, ukupan broj načina je
.
No rekli smo da je redoslijed odabira nevažan, pa zato sada još trebamo odrediti koliko smo puta svaki od tih skupova kuglica odabrali. To možemo odrediti tako da izračunamo na koliko načina tih
kuglica možemo posložiti u niz.
Gore otkrili da taj broj iznosi
.
Dakle, ukupan broj načina za odabrati
kuglica od njih
je 
No, kako je to neuredno zapisivati, proširimo cijeli razlomak s
i tako dobivamo

Ovaj broj označavamo s
, a izgovaramo
povrh k. Oznaka
je poznata i pod nazivom binomni koeficijent.
Prvo je najjednostavnije pitanje - ako imamo
različitih štapića, na koliko ih različitih načina možemo poredati u niz.Ako odaberemo koji će nam štapić biti prvi (što možemo napraviti na
različitih načina) dolazimo do istog problema s
štapićem, vidimo da će ukupno rješenje biti
broj načina da poredamo
štapić.Ponovnom primjenom iste logike, možemo odabrati koji će nam biti drugi štapić po redu na
načina, pa je sada pitanje na koliko načina možemo poredati njih
, a ukupni rezultat će biti
broj načina da se poreda
štapića.Jasno je da daljnjim ponavljanjem istoga dolazimo do toga da je traženi broj načina
broj načina da poredamo
štapić.Ali broj načina da poredamo
štapić u niz je očito
. Dakle, broj načina da poredamo
štapića u niz je
.Taj broj označavamo oznakom
, a izgovaramo
faktorijela.Drugo je pitanje, ako imamo
međusobno različitih kuglica, na koliko načina možemo odabrati njih
(u ovom nam slučaju redoslijed odabira nije važan).Prvu kuglicu možemo odabrati na
načina, drugu na
načina, i tako dalje,
-tu možemo odabrati na
načina. Dakle, ukupan broj načina je
.No rekli smo da je redoslijed odabira nevažan, pa zato sada još trebamo odrediti koliko smo puta svaki od tih skupova kuglica odabrali. To možemo odrediti tako da izračunamo na koliko načina tih
kuglica možemo posložiti u niz. Gore otkrili da taj broj iznosi
.Dakle, ukupan broj načina za odabrati
kuglica od njih
je 
No, kako je to neuredno zapisivati, proširimo cijeli razlomak s
i tako dobivamo
Ovaj broj označavamo s
, a izgovaramo
povrh k. Oznaka
je poznata i pod nazivom binomni koeficijent.
Školjka